"Razgovori sa Musolinijem" u prevodu Miloša Crnjanskog posle 90 godina objavljeni u Srbiji
U knjižarama širom Srbije nedavno se našla jedna od najznačajnijih knjiga o Musoliniju, ali i fašizmu uopšte. U razgovorima sa Emilom Ludvigom, Musolini je ogolio ne samo principe fašizma nego i pokazao kakve će on posledice ostaviti. Prema uticajnim evropskim teoretičarima i istoričarima, ova knjiga je jedna od važnijih za razumevanje 20. veka i načina na koji nas je on oblikovao.
Draž knjige za naše čitaoce je još veća zato što ju je preveo veliki Miloš Crnjanski. Kao specijalni dodatak u knjizi objavljen je i prvi prevod na naš jezik razgovora sa Staljinom, koji je, takođe, vodio Emil Ludvig. Delo "Razgovori sa Musolinijem" je objavljeno u izdanju IK Kvazar.
Deset dana razgovarali
- U izvrsnom prevodu Miloša Crnjanskog, nakon skoro devet decenija, pred nama se ponovo nalazi jedna od najznačajnijih knjiga o Musoliniju, ali i o fašizmu uopšte. Nemački pisac Emil Ludvig 1932. godine ugovorio je s Musolinijem desetodnevne razgovore, i to bez ikakvog ograničenja što se tiče tema. Nasuprot dnevnopolitičkim zbivanjima, Ludvig je Musoliniju postavio pitanja o piscima koji ga inspirišu, muzici koju voli, političkim i ideološkim uzorima... Musolini je dao i obilje detalja iz svog privatnog života, tako će se u ovoj knjizi otkriti okolnosti njegovog odrastanja, odnosa prema roditeljima, prijateljima, učiteljskoj službi, ali i o političkom usponu. Još bitnije, Musolini je Ludvigu predočio srž svojih uverenja, koja su nedugo zatim Evropu odvela u krvavi Drugi svetski rat. Nekada su ta shvatanja prilično iznenađujuća, kao što su ona o nemačkom nacionalizmu, antisemitizmu, mizantropiji, ljudskoj prirodi... - navodi izdavač.
"Razgovori sa Musolinijem" Emila Ludviga jedinstven su uvid u život i shvatanja diktatora i zločinca koji je promenio svet u kom živimo i nezaobilazno štivo za sve one koji žele da u potpunosti shvate ovaj istorijski period. Kao specijalni dodatak objavljen je prvi prevod na naš jezik čuvenog Ludvigovog "Razgovora sa Staljinom" iz 1931. godine. U njemu je Staljin govorio o svojoj misiji, budućnosti komunizma i poređenjima s Petrom Velikim, ali i izneo niz potpuno nepoznatih detalja iz svoje biografije.
- Kada su se Ludvig i Musolini sreli, izbila je prava vatra. Bila je to savršena konfrontacija... Budući Musolinijev biograf ima mnogo toga da nauči iz Ludvigovih stranica. Saznajemo diktatorova mišljenja o Marksu, Napoleonu, Kromvelu, Robespjeru i praktično o svim ljudima koji su promenili ili uticali na osnove ljudskih života - navodi Njujork tajms.
Slavu mu doneo Napoleon
Emil Ludvig, istaknuti nemački i švajcarski književni stvaralac, rođen je u Vroclavu 1881. godine, u porodici jevrejskog porekla, kao Emil Kon. Prešao je u hrišćanstvo tokom studija prava u Vroclavu, gde je i doktorirao. Kasnije je hrišćanstvo demonstrativno napustio. Godine 1906. preselio se u Švajcarsku, otpočinjući karijeru novinara i pisca. Tokom Prvog svetskog rata radio je kao novinski dopisnik. U međuratnom periodu objavio je niz knjiga koje su privukle veliku pažnju, a posebno su se istakle njegove biografske studije o Geteu, Bizmarku, Vagneru, Linkolnu, Rembrantu... Međunarodnu slavu mu je donela knjiga "Napoleon", koja je prevedena na sve veće evropske jezike. Vodio je razgovore s Kemalom Ataturkom, Tomašom Masarikom, Josifom Staljinom, Benitom Musolinijem i Teodorom Ruzveltom, koje je objavio u formi knjiga.
Emil Ludvig je bio veliki protivnik nacista. Oni su mu zabranili ulazak u Nemačku, a njegova dela su bila prokažena i spaljivana. Drugi svetski rat je proveo u Americi, gde je objavio niz antifašističkih tekstova. Preminuo je 1948. godine u Švajcarskoj.